Thursday, February 27, 2014

Rwanda: PDR-Ihumure refutes genocide allegations leveled against its Vice-President

By Pio Ngilik
Executive Secretary
PDR-Ihumure 
February 23, 2014

1. “News of Rwanda”, an on-line news publication channeling pro-RPF propaganda, a few weeks ago put out a slanderous article alleging genocide involvement by our Vice President, Djumatatu Nzeyimana. There is nothing factually accurate in this muckraking article, except a nauseous pile of lies and misrepresentations that are only good for the sewer. It is available at http://www.newsofrwanda.com/featured1/22046/tracing-president-kikwetes-fdlr-links-back-to-rwanda/.

2. The PDR-Ihumure initially felt responding to these baseless accusations was a complete waste of our time. In the end, we have decided we cannot let them go unchallenged and must set our record straight as a political organization. We are proud of our 8-year record as an opposition political party fighting for genuine democracy in Rwanda. Our organization enjoys a unified team of hard-working men and women fully dedicated to the cause of democracy, especially in our leadership positions. For the record, our Vice President, Djumatatu Nzeyimana, who has been attacked, is a law school graduate who worked for the Rwandan government as a civil servant until 1994, and never worked for the Rwandan government beyond that. He has never been in hiding in unknown locations between France and the Netherlands as alleged in the article, and his current address is publicly known in official records. He has never traveled on a fake passport, never lived in refugee camps in DRC, nor has he ever resided in Dodoma, Tanzania. His wife has never had any name changes since they have known each other. He was duly employed by the United Nations at the International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR) from 1997 to 2003, and assertions to the contrary are a reckless attempt to tamper with U.N. personnel records or discredit U.N. officials staked out as the source of this defamatory news article.  The claim that our Vice President has lived in Europe for 18 years is simply an egregious lie. We find it incredibly irresponsible that Mr. Innocent Gahiji would level allegations of genocide so carelessly against our Vice President simply for political expediency. Back in 2003, Djumatatu Nzeyimana became a victim of similar character assassination attacks, to no avail. Therefore, we challenge anyone, first and foremost Mr. Innocent Gahiji, to produce evidence in support of the serious allegations of genocide he has so callously brought up against our Vice President, absent which we reserve the right to pursue charges of defamation and seek damages and reparation for the harm unduly done. It is highly regrettable how a regime once feted - albeit erroneously - as the savior group that ended genocide in Rwanda has now stooped to a level so execrable as to drag families in gutter politics and embark on gruesome assassinations of former comrades in arms.

3. Buckling under intense pressure following a disastrous year 2013 during which its frontman in DRC gen. Bosco Ntaganda surrendered to the ICC,  its proxy M23 rebel group was soundly defeated in DRC, and its involvement in the plunder and humanitarian tragedy of eastern DRC was laid bare for everyone to see, it seems the Kigali RPF regime has decided this year to go out for broke by mounting an all-out suicidal offensive against its political opponents, whether national or foreign, not with creative ideas on how to advance Rwanda but with brutal assassinations, smear campaigns, threatening statements, and a wave of arrests of supposed genocidaires living in exile. This kind of thug, violent, cut-throat politics is what’s ordinarily known as state-sponsored terrorism. Other strongmen such as Idi Amin in Uganda, Saddam Hussein in Irak, Kadhafi in Libya tried it in the past. It didn’t work for them, and it won’t work for Kagame. For twenty long years there has been this super- potent twin scarecrow - FDLR and genocide - which the RPF regime has dangled each time it has faced problems, and they have all gone away as if magically. Those days may be coming to an end.

4. The biggest outrage of this whole campaign is the shameless attempt to savage the reputation of a neighboring and friendly nation, Tanzania, along with its President, Jakaya Kikwete. This is the country that, through exemplary active support to the ANC, has helped to end Apartheid in South Africa, and countries such as Zimbabwe, Mozambique, Angola, Namibia to be born as independent states. Tanzania also helped get rid of dictator Idi Amin in Uganda, and may have been one of the many countries cheering the RPF’s rise to power in Rwanda in 1994, misled by a prevalent myth at the time that President Kagame was part of a “new breed of African leaders”. In hindsight, everyone knows today it was the lie of the century. Currently, just as it did in the past, Tanzania is wisely, courageously and steadfastly spearheading a painstaking SADC effort to midwife a regional peace in a Great Lakes Region of Africa torn apart by two decades of the world’s deadliest conflict since World War II. At the opposite side stands Rwanda, which is neck-deep involved in this conflict, and which has become synonymous with impunity by providing a safe haven for the Laurent Nkundas, Jules Mutebutsis, Jean Marie Runigas, and scores of other war lords of the region, all of whom are wanted by justice for their crimes of war and crimes against humanity.

5. When President Jakaya Kikwete first brought up this issue of peace talks with armed groups, it was during a regional summit on Peace, Security and Cooperation Framework for the Democratic Republic of Congo on May 26, 2013 in Addis Ababa, Ethiopia. Understandably, this was the right diplomatic manner and venue for raising this issue and eliciting a workable way forward on this intractable matter. Other Heads of State were present when President Kikwete tabled this issue. It follows simple logic, therefore, that if President Kagame has a problem with the issue of peace talks with armed opposition as was raised, he can simply bring it up for discussion by his peers in the same diplomatic manner and venue, if only for the sake of minimum decorum. Instead, he has chosen to throw dirt and settle the matter individually like a bully in a school yard. He has personally ranted about it repeatedly and has enlisted an army of internet journalists to try and sling as much muck on President Kikwete as possible. It’s sad that advisors are not counseling President Kagame right.

6. Regarding FDLR, we want to reiterate our position which was clearly explained by our President in his speech (http://pdrihumure.com/documents/alllocution15122012.pdf) during our Party Assessment Conference in Brussels 15 December 2012, and in our Party’s recent letter (http://pdrihumure.com/documents/pdrlettertomonusco.pdf) to their Excellencies Mary Robinson, Martin Kobler and Russ Feingold, namely that if there are crime suspects within FDLR, they must be fully prosecuted, just as suspected criminals within the RPF in power in Rwanda must be brought to justice. This position has not changed. Just as importantly, however, we find it a matter of public outrage that the RPF regime continues to reject direct peace talks with FDLR alleging “they are a group of genocidaires” even as it has welcomed former FDLR commanders (such as gen. Paul Rwarakabije, gen. Jerome Ngendahimana and others) within its ranks with nary a qualm about their “genocidaire” status. This is a long- recycled ploy by Kigali to have it both ways on this FDLR issue, a kind of political duplicity that has now gone rancid.

7. Clearly, the attack against our party is part of the RPF’s grand scheme of counter-attacks and diversion tactics for a regime besieged by a battery of daunting challenges from all fronts as 2014 unfolds with a vengeance. For the last few weeks, Kigali has had to deal with a  damning report on Rwanda’s Freedom of Peaceful Assembly and Association (http://freeassembly.net/rapporteurpressnews/rwanda-visit-statement/) by the U.N. Special Rapporteur, Mr. Maïna Kiai,  an equally damaging report by Human Rights Watch (http://www.hrw.org/news/2014/01/28/rwanda-repression-across-borders) about Rwanda’s attacks and threats against opponents and critics abroad, and a stinging defeat at the U.N. Security Counsel in a failed attempt to block a U.N. Sanctions Committee report (http:// www.enca.com/africa/un-sanctions-sparks-row-between-drc-and-rwanda-0) which states the M23 rebel group is busy recruiting and regrouping inside Rwanda. The international community must not relent in holding the RPF regime’s feet to the fire of accountability for its crimes and gross human rights violations in Rwanda and in neighboring Democratic Republic of Congo.
 
Source: RAYA-Network 

Rwanda: Me Evode Uwizeyimana arasaba imbabazi abakomerekejwe n’ibyo yavugiraga kuri BBC

Inkuru ya Niyigena Faustin
Izuba Rirashe    

23/02/2014
Me Evode Uwizeyimana, impuguke mu by’amategeko (Ifoto/Niyigena F.)


Me Evode Uwizeyimana wumvikanye cyane mu makuru y’ikinyarwanda n’ikiganiro cy’Imvo n’Imvano bya BBC, yeruye asaba imbabazi abanyarwanda bose bakomerekejwe n’ibyo yagiye avugira mu itangazamakuru mpuzamahanga.

Ubu asigaye akorana na Leta y’u Rwanda muri Minisiteri y’Ubutabera, nyuma y’igihe kinini anenga imikorere y’ubutabera bwo mu Rwanda abicishije muri Radio BBC, VOA na Radio Itahuka y’ishyaka rya RNC ikorera kuri interineti.

Mu kiganiro yahaye abanyamakuru kuri uyu wa 23 Gashyantare 2014, Me Evode Uwiringiyimana yagize ati, 

"Nabivuze ntanga opinions (ibitekerezo), nabivuze nganira, nabivuze bivanze n’ibyubaka. Nta soni mfite zo kubwira abo bantu ngo bambabarire. Gusa ndanasaba Abanyarwanda kwiga umuco wo kumenya ko abantu twese tutagomba kubona ibintu kimwe kandi itegeko nshinga ritwemerera kuvuga uko tubona ibintu. Gusa kuko uburenganzira bwo kuvuga ibyo ushaka kugira aho kugarukira, niba hari abantu baba barahungabanyijwe n’ibyo navuze, ndabasamba imbabazi kuko ndi umuntu utemera ko amafuti y’umugabo aribwo buryo bwe cyangwa ko umugabo yihindukiza mu buriri gusa ariko ko atihindukiza mu ijambo.”

Nyuma gato y’uko atangiye imirimo muri Minisiteri y’Ubutabera, hari radio yatangaje ko yaba agiye kugirwa Minisitiri w’Ubutabera. Aya makuru yavuze ko nta shingiro afite habe na mba.

Me Evode yabwiye abanyamakuru ko ari mu Rwanda ku mpamvu z’akazi yasabye muri MINIJUST nk’uko n’abandi bagasabye kandi ko yagahawe ku bw’ubushobozi (competence) yagaragaje.

Ati "niba umugisha ari uwanjye, mwaretse nanjye ako gafaranga nkagakorera nkanakorera n’igihugu. Nzakora ibyo nshoboye byose biteza imbere u Rwanda ariko sinzigera njya kuduhira mu gutwi ku muyobozi runaka yaba Minisitiri cyangwa umukuru w’igihugu, nteranya undi muntu kugira ngo nkunde mbone akantu runaka.”

Ubundi akora iki muri MINIJUST?

Me Evode ari muri Minisiteri y’Ubutabera (MINIJUST) nk’umugishwanama (consultant) mu byo gukora, kunononsora no kwandika imbanzirizamushinga (drafts) z’amaraporo u Rwanda rugomba kuzajyana mu miryango mpuzamahanga bwerekana uko uburenganzira bwa muntu bwitaweho mu Rwanda ndetse na gahunda y’imyaka iri imbere ijyane no kubahiriza uburenganzira bwa muntu hashingiwe ku mategeko mpuzamahanga u Rwanda rwagiye rushyiraho umukono.

Izi drafts mu Rwanda zari zizanzwe ahanini zikorwa n’abanyamahanga. Iyo zimaze gukorwa; zemezwa n’inama y’Abaminisitiri. Me Evode avuga ko atangazwa no kumva abantu batunguwe no kuba ari gukora ako kazi kandi we yumva ari ibintu afite uburenganzira nk’umunyarwanda ariko by’umwihariko akaba abifitiye ubushobozi.

Ni umunyarwanda w’umunyamategeko utuye muri Canada akanagira ubwenegihugu bw’icyo gihugu. Ni umwarimu muri kaminuza ya Montreal muri Canada, akaba ari n’impuguke mu by’amategeko (legal expert) wunganira abandi muri Canada. 

Yavuye mu Rwanda mu mwaka wa 2007 aho yakoraga mu bucamanza. Yahakanye amakuru avuga ko aba hanze nk’impunzi ya politiki . Ati "nabonye hari abantu bo muri RNC bari gukwirakwiza kuri za interineti amakuru y’ibyo najyaga mvuga kuko bakeka ko Leta nibyumva byose izahita impitana hanyuma bongere bavuge bati "twarabivuze ko i Kigali hatangendwa.”

Ibyo yavuze kuri Twagiramungu, RNC, RDI, Gahima, Rusesabagina, Gasana…

Me Edove Uwizeyimana avuga ko atigeze aba umurwanashyaka wa RNC, RDI Rwanda Nziza, FDU Inkingi n’andi mashyaka yose arwanya ubutegetsi bw’u Rwanda ariko yemera ko abayashinze bose abazi ndetse bamwe muribo bagiye baza kumusaba ubufatanye.

Me Evode avuga ko yababazaga ati, "Murashaka gukuraho Kagame na FPR ariko nimunyereke ukuntu muzabigeraho”, ati "bati ubwo Inkotanyi zaguhaye cash”

Uyu munyamategeko yakomeje abwira abanyamakuru ati, "ba Twagiramungu, Rusesabagina bansaze muri Canada bambwira ko bashaka gukuraho Kagame, bakambwira ko hari abazungu bazabibafashamo ariko nkabona batazi icyo bashaka. Ikibazo cyari ukuvuga ngo kuki ushaka gukuramo Kagame? Ese numukuraho urashyiraho iki? Dore ibyo yakoze ariko wowe umaze imyaka 20 uvuza induru, ni ibiki uzamurusha adakora?”

Ku ruhande rwe avuga ko Leta ikwiye kubarwanya kuko bafite umugambi wo gusenya aho kubaka. Yatanze urugero rw’ibisasu byatewe mu Rwanda mu bihe n’ibice bitandukanye, bigahitana ubuzima bwa benshi.

Uyu munyamategeko ufite impamyabushobozi y’ikirenga (Doctorate) avuga ko ku bw’inyungu z’amafaranga yakoranye na Faustin Twagiramungu inshuro 2. Ubwa mbere hari muri 2003 ubwo Twagiramungu yari mu matora. Ati "narabibonaga ko adashobora gutsinda ariko niyo habaho impanuka agatsinda, ese yari kuyobora ate?”

Ubwa kabiri avuga ko yamukoreye ni aho Twagiramungu yamusabye kuba umunyamuryango wa RDI Rwanda Nziza ariko we akamubwira ashobora kuza kuba umujyanama mu by’amategeko ariko bakaba baraje gutandukana ubwo yari amaze kubonana na Nyakwigendera Inyumba Aloisea ubwo yari muri Canada muri 2011 kuko Twagiramungu yavugaga ko nta burenganzira yari afite bwo kubonana na Inyumba.

Me Evode uvuga ko azi neza aba bagabo bavuga ko barwanya ubutegetsi barimo Twagiramungu, Gahima, Kayumba, Rusesabagina n’abandi, avuga ko batagira umurongo wa politiki kandi ko nta n’icyo bashobora kugeraho kuko ubwabo nabo batumvikana. Asobanura ko uko kutumvikana ari ko gutuma buri munsi havuka ishyaka kandi rishingwa n’abivumbuye kuryo bavuyemo ku buryo ngo we abona ayo atari amashyaka ahubwo ari nka twa butike ubishatse wese ashinga aho atuye.

Yatanze urugero kuri Gasana Anastase na Faustin Twagiramungu, avuga ko ubashyize hamwe ukareba ku ruhande bamarana. Uku kutumvikana ngo guterwa no kurwanira ubutegetsi n’ubuyobozi kuko buri wese aba ashaka kuyobora.

Ibisobanuro bya Evode bigaragaza ko hari Abanyarwanda bagumye hanze kubera amakuru mabi bahabwa n’abababwira ko ubutegetsi bwo mu Rwanda ari ubw’abicanyi. Yatanze urugero rw’ukuntu ngo Karegeya Patrick yamwibwiriye ko umunsi ko azakandagira mu Rwanda, n’ubutaka yakandagiyeho bazabukuraho.

Mu mwaka wa 2017 mu Rwanda hateganyijwe amatora y’umukuru w’igihugu ariko Me Evode avuga ko abari muri ayo mashyaka baramutse biyamamaje bakwegukana amajwi ari munsi ya zero.

Me Edove Uwizeyimana ni umugabo w’impuguke mu by’amategeko mpuzamahanga, akaba intyoza mu kuvuga.

Akazi ari gukora mu Rwanda avuga ko gafite amezi 6 uhereye muri Mutarama ariko contaro ye y’akazi ikaba ishobora kuzongerwa niba koko atanga umusaruro.

Avuga ko gukorana na BBC abifitiye kontaro kandi abihemberwa.

Icyakora ngo ubu kuba ari umukozi wa Leta afite uko agomba kwitwara kugira ngo agire ibanga ry’akazi arimo gukora.
Me Evode mu kiganiro n’itangazamakuru (Ifoto/Niyigena F)
 

Génocide: la justice française s’oppose aux extraditions vers le Rwanda

 
AFP
Claude Muhayimana (à gauche) et Innocent Musabyimana (à droite), après leur audience à la Cour de cassation à Paris le 13 novembre 2013.
Claude Muhayimana (à gauche) et Innocent Musabyimana (à droite), après leur audience à la Cour de cassation à Paris le 13 novembre 2013. (Photo Marion Ruszniewski. AFP)

 
La justice française a réaffirmé mercredi avec force l’impossibilité juridique pour la France d’extrader des Rwandais réclamés par Kigali pour leur implication présumée dans le génocide de 1994.
La cour de cassation, plus haute instance judiciaire, a rejeté mercredi les demandes d’extradition de trois Rwandais, comme elle l’avait fait précédemment pour d’autres cas.
Contrairement à plusieurs pays comme le Canada ou la Norvège, la France n’a jamais extradé de génocidaires rwandais présumés. Un premier procès en cour d’assises lié aux tueries de 1994 s’est ouvert au début du mois à Paris, et plusieurs autres pourraient suivre puisqu’une vingtaine d’enquêtes sont ouvertes.
Depuis 1994, Paris et Kigali ont entretenu des relations très compliquées: la France a été accusée par le pouvoir rwandais de complicité envers le régime hutu génocidaire et d’hostilité envers l’actuel président Paul Kagame, avant qu’une détente ne s’amorce à partir de 2010.
Dans les trois décisions rendues mercredi et consultées par l’AFP, la Cour de cassation a exposé les obstacles juridiques à l’extradition des Rwandais recherchés pour le génocide, qui a fait 800.000 morts en quelques mois selon l’ONU, essentiellement au sein de la minorité tutsi.
La Cour a d’une part cassé les avis favorables à l’extradition qui avaient été rendus en novembre par la cour d’appel de Paris contre Claude Muhayimana et Innocent Musabyimana. Elle a d’autre part confirmé l’avis défavorable concernant l’extradition de Laurent Serubuga, pris en septembre par la cour d’appel de Douai (nord).
Dans ses décisions, elle relève qu’une telle extradition serait contraire au principe de «non-rétroactivité de la loi pénale», énoncé notamment dans la Déclaration des droits de l’Homme et du Citoyen de 1789: on ne peut être jugé pour une infraction qui n’était pas définie par la loi au moment des faits.
Or les demandes rwandaises d’extradition concernent «des faits qualifiés de génocide et de crimes contre l’humanité qui n’étaient pas incriminés par l’Etat requérant à l’époque où ils ont été commis», souligne la Cour. Le génocide est poursuivi au Rwanda en vertu de lois datant de 1996 et 2004.

- 'Décision de principe' -

En France, les crimes contre l’humanité sont définis dans le code pénal par une loi du 1er mars 1994. Ce qui permet à la justice française de juger actuellement à Paris Pascal Simbikangwa, un ancien capitaine de la garde présidentielle rwandaise, pour «complicité» de génocide et crimes contre l’humanité.
En novembre, la cour d’appel de Paris avait contourné le problème en invoquant les conventions internationales de 1948 et 1968 ratifiées par Kigali en 1975 et définissant le génocide.
La Cour de cassation a écarté ce raisonnement car aucune peine n’était alors prévue par la loi rwandaise pour incriminer le génocide et les crimes contre l’humanité. Or une infraction n’existe que si une peine la réprime.
Le principe de la «non-rétroactivité» avait déjà été développé en 2003 par la haute juridiction dans un arrêt célèbre concernant Paul Aussaresses, un ancien général français pendant la guerre d’Algérie, et dont la conséquence avait été d’écarter toute possibilité de poursuites en tant que «crimes contre l’humanité» des actes de torture commis pendant cette guerre.
Les seuls crimes contre l’humanité antérieurs à 1994 qui ont pu être jugés en France sont ceux commis pendant la Seconde Guerre mondiale (Klaus Barbie, Paul Touvier, Maurice Papon, Aloïs Brunner) en vertu notamment de la Charte du Tribunal international de Nuremberg de 1945.
L’avocat de MM. Muhayimana et Musabyimana, Philippe Meilhac, a confié à l’AFP son «immense soulagement».
«En quelques lignes, la Cour de cassation a dit le droit très simplement dans une décision de principe qui a une portée beaucoup plus large», a-t-il estimé. «J’espère que le Rwanda comprendra qu’il n’y a pas de possibilité juridique d’extradition».
Reste cependant la possibilité de poursuites en France. M. Muhayimana est d’ores et déjà visé par une information judiciaire ouverte à son encontre en juin 2013 à Paris.
L’association rwandaise de rescapés du génocide Ibuka a déploré ce nouveau refus d’extradition. «Cette France-là ne veut pas vraiment faire d’efforts», a déclaré à l’AFP son président, Jean-Pierre Dusingizemungu. «Notre hypothèse est que la France freine car elle est impliquée».

AFP

Wednesday, February 26, 2014

RWANDA: IBINYOMA BYA MANEKO ZA KAGAME BIKOMEJE KUYOBYA RUBANDA NO KUYIHEZA MU GIHIRAHIRO


Inkuru ya MBURENUMWE Simoni

Tariki ya 26 Gashyantare 2014

Nk’uko Bwana Michel NIYIBIZI yabikomojeho anyomoza rugikubita inkuru ya Jules MUTABAZI, reka nanjye nunge murye, nyomoza ibyo binyoma ariko nashimangire ko inkuru Jules MUTABAZI aherutse kwandika ku rubuga DHR igamije guhuza uburari no guheza abanyarwanda mu gihirahiro.

Mu nkuru ye, Jules MUTABAZI a.k.a RUTWE, umwe muri za Maneko za Kagame zikorera muri ambasade y’u Rwanda i Buruseli mu Bubiligi, yavangavanze amakuru adafite umutwe n’ikibuno, agerageza gusobanura ibyerekeraye n’ishingwa ry’Impuzamashyaka ya Faustin Twagiramungu (FT) yari iteganijwe gusinywa n’abanyamashyaka bashaka kwiyinjira mo kuri uyu wa Gatandatu tariki ya mbere Werurwe 2014.

Hari umunyarubuga wibajije niba haba hari itangazo FT yaba yarasohoye muri iyi minsi rirarikira abantu kuzajya gutaha icyo gikorwa, kubera ko abakurikirana ibya politiki y’abarwanya Kagame n’ubutegetsi bwe baritegeje n'amatsiko menshi. Icyo nabwira uwo munyarubuga ni uko kugeza ubu nta kanunu kiryo tangazo!

Mu by’ukuri, FT yahuye n’ibibazo bikomeye, ubwo muri FDU hacikagamo ibice by’abashyigikiye ko iryo shyaka ryabo ryabyitabira, n’abandi babirwanyije batizigamye. Ibi bikaba bigaragaza ko FDU ari ryo shyaka rikomeye cyane kurusha ayandi yose arwanya buriya butegetsi bwa ruvumwa. FT yihengekanye igice cya FDU-Akarere ko mu Bubiligi, kirangajwe imbere na Joseph BUKEYE hamwe n’uwitwa Marcel SEBATWARE, bamwizeza ko aribo bafite ijambo muri iryo shyaka, ko abandi bose ari nk’indorerezi. Nibwo uwo mugambi wo gukururira FDU yose muri iryo tsinda FT yashakaga kubakururiramo ku ngufu bawutangije mu kwezi kwa 10 kw’umwaka ushize, ikindi gice cya FDU, bavuga ko kiri ku ruhande rwa NKIKO, ntacyo kibiziho. Ariko kandi na Bonifasi TWAGIRIMANA, umuFDU wo mu rwego nyobozi ruri i Kigali, yari abirimo. Ni no muri urwo rwego FT yihengekanye Paulin MURAYI, wari umaze gutsindwa amatora y’ishyaka rya RNC mu karere ko mu Bubiligi.

Mu gihe cyo gutangiza amanama k’umugaragaro yo gushyiraho iyo Mpuzamashyaka, nibwo intugunda twese twakurikiranye ku mbuga no ku maradiyo zavutse muri ayo mashyaka yombi FDU na RNC, nyuma byibasira na PS-IMBERAKURI.  Kubyerekeye RNC ho nta kibazo gikomeye cyajemo kuko Paulin n’umugore babana bahise bava uri iryo shyaka bavuga ko bashinze iryabo. FT yahise yicinya icyara, ati: “Penaliti ya mbere irinjiye!”

Cyokora nyuma y’aho gato byaje kumukomerana kubera ko muri FDU ho bitagenze gutyo, n’ubwo BUKEYE, MICHEL na MARCEL bari barijeje FT ko muri FDU (igice bitirira NKIKO), Akarere ko mu Bubiligi ari ko gafite ijambo, ko icyo kemeje cyose gitambuka nta nkomyi. Si uko byagenze rero, kubera ko amakimbirane amaze imyaka n’imyaniko hagati ya BUKEYE na NKIKO, FDU yayitwayemo neza kugeza ubu kubera ko iri shyaka rifite amategeko rigendera ho yemejwe n’abarwanashyaka bose. Bityo, ikibazo cyose cy’ingutu cyavuka muri iri shyaka nta n’umwe ushobora kwibwira ngo, ni we ufite abamushyigikiye benshi kandi ngo batanga amafranga menshi mw’ishyaka, ngo kubera izo mpamvu, icyo yategeka nicyo kigomba guhita cyemerwa kitabanje kugibwa ho impaka. Bikaba bivuga ko impamvu nyamukuru itumye iyi Mpuzamashyaka FT ashaka gushyiraho ikomeje kudindira ari icyo kibazo cy’uko FDU itabyitabiye, kubera ibyo bibazo bwite ishyaka ryifitiye, noneho ibyo bigaca n’andi mashyaka intege, hagakubitiraho n’uko FT kuva rugikubita byose yabiteguye nabi abihishe abandi. N’igihe abibamenyeshereje k’umugaragaro byagaragaye ko yagiye yihengekana abantu bamwe bari mu mashyaka akomeye, iyo mikorere idahwitse ikayakururamo ibibazo, ku buryo agera n’aho acikamo ibice.

Ibyo FT arimo gukora ubu bimeze kimwe neza nk’ibyo yakoze muri za 1990, ubwo yakoreraga FPR (njye sinigeze mushira amakenga) abandi bibeshya ngo akorera MDR, maze amashyaka yose agacikacikamo ibice n’uduce. Cyokora nk’uko Maneko ya Kagame, Jules MUTABAZI, yabikoje ho, ishyaka PDR rya Paul RUSESABAGINA ngo ryamenyesheje FT ko ritagisinye iyo Mpuzamashyaka. Ndetse na MUNYAMPETA wo muri PDP ngo yaba yarabwiye FT ko atasinya hatabanje kubaho umubonano hagati ye n’abo bantu bakuriye FDLR baba barasabye FT kubabera umuvugizi wahuriza hamwe opposition nyarwanda. Ibi rero bivuga ko MUNYAMPETA atizeye FT, ko ashaka kwibonera we ubwe ko FT atarimo ababuguza abajyana iyo batazi nk’uko abizobereyemo, kubera ko asanzwe ari umutekamutwe. Naho ibya PS-Imberakuri byo, twese twabonye ko Me NTAGANDA yabyamanye. Nguwo umusaruro wa FT muri izo gahunda ze!

FT ngo ntaracika intege.

Nk’uko Mzee Don Bahizi aherutse kubikomoza ho mu nyandiko ye yise “Ibitekerezo ku mashyaka n'ubufatanye bwayo”, FT ntajya acika intege. Hari umuntu uherutse kunyongorera ko FT agitegereje uko ibyo muri FDU bizarangira. Ngo kubera buriya bufatanye rwihishwa FT afitanye na BUKEYE, MICHEL na MARCEL, ngo FT yizeye ko FDU-Akarere ko mu Bubiligi, kimwe n’uko Paulin MURAYI yabigenje muri RNC, nayo izitandukanya na FDU bita igice cya NKIKO, noneho bagakomezanya.

Gihamya y’iyi gahunda mbisha yaragaragaye.

Nyuma ya ya myigaragambyo yakozwe kuwa Gatandatu ushize yo gushyigikira Madamu Ingabire, BUKEYE n’ingabo ze bavuze ko bagiye kwakira abashyitsi bo mu yandi mashyaka bari bitabiriye iyo myigaragambyo. Bakimara kugera muri salle, bataranarangiza kunywa kimwe, MARCEL yahise abirukana, ati: “Nimutahe dufite Inama Nkuru y’Abarwanashyaka ba FDU-Akarere ko mu Bubiligi”. Inama koko yarabaye, inafata imyanzuro ko bategetse NKIKO gutumiza Kongre y’ishyaka byihutirwa, bitarenze ukwezi kwa Gatatu (Werurwe).

Cyokora n’ubundi mw’itangazo NKIKO yanditse avuga ko FDU ivuye mu mishyikirano iyobowe na FT, yamumenyesheje ko icyo kibazo cy’ubufatanye n’Impuzamashyaka ye kizasuzumirwa muri Kongre bateganya muri iyi minsi. Ndetse na Bonifasi TWAGIRIMANA, wavuguruje itangazo rya NKIKO, na we yabikomojeho, avuga ko abazaza mu nama ya FT nta byemezo bazafata, ko bazaba ari indorerezi, ko Kongre ari yo izagira icyo yemeza.

Namenye kandi ko NKIKO ngo yaba yararangije gutumira iyo Kongre yo kwiga ibibazo byose biri mw’ishyaka, muri byo hakaba harimo n’ibyo kujya kwifatanya na FT muri iyo Mpuzamashyaka ye. Kubera iyo mpamvu, ngo ubu muri FDU rurambikanye,  ngo ni amacumu acanye! Biteganijwe ko icyo BUKEYE-MARCEL-MICHEL, barangaje imbere FDU-Akarere ko mu Bubiligi, bashaka ari ukugira ngo ubwo bufatanye na FT niburamuka bwanzwe n’iyo Kongre, bo bazahite bakora ikindi gice cya gatatu cya FDU, maze basinye na FT.

NGIYO IMPAMVU NYAMUKURU FT NGO AGOMBA KUBA ATEGEREJE MBERE YO GUTUMIZA INAMA IZASINYIRWA MO ISHYIRWAHO RY’IRIYA MPUZAMASHYAKA YE, INAMA YARI ITEGANIJWE KURI UYU WA GATANDATU TARIKI YA MBERE WERURWE 2014.

Ibindi bisobanuro byose FT azabaha bizaba ari ibinyoma byambaye ubusa! Hari ndetse n’umuntu ushyigikiye FT watwongoreye ejo ati: “DUTEGEREJE IKIZAVA MURI KONGRE YA FDU IGOMBA KUBA IKITARAGANYA!” Aha rero niho hagaragarira ko FT n’amarimanganye ye ari we usigaye ucunga politiki interne yo muri FDU akoresheje BUKEYE n’ingabo ze, ku buryo ari we ugomba no kugena igihe Kongre y’iryo shyaka ibera, kugira ngo umutwe yatetse ukunde ushye.

Sinarangiza cyokora ntagiriye inama FT yo kwibuka umugani w’igifaransa uvuga ngo “A MALIN, MALIN ET DEMI!” Ngenekereje mu Kinyarwanda navuga ko “INDYARYA IHIMWA N’INDYAMIRIZI.” Icyo FT atazi ni uko na bariya arimo yibwira ko bamusabye kubavugira nta n’umwe umwizeye. We yibwira ko yatsinze igitego cy’umutwe kubera ko yashoboye gusosora Paulin MURAYI muri RNC, ariko icyo atazi ni uko uwo MURAYI na we mu mitwe arimo ateka, uwa mbere ari uko ishyaka rye, ari ryo ryazaba LA VRAIE BRANCHE POLITIQUE DES FDLR!

Umuntu rero yakwibaza icyo Impuzamashyaka ya FT (bavuga ko ari yo yakagombye gufata uwo mwanya w’ubuvugizi bwa FDLR), izaba imaze muri icyo gihe, cyane cyane  ko  Paulin MURAYI we yatangiye imibonano n’abaFDLR kuva kera, akiri muri RNC. Ibi bintu bijegajega gutya kandi byubakiye k’umucanga, usanga ababirimo bose batazi ibyo barimo, kubera ko batigeze bajya inama rugikubita ngo bose babijye mo bazi icyo bagamije, uwabizanye akorera nde mu by’ukuri?

Aha niho hakwiye kwibazwa ho, n’ubwo igisubizo kigaragara.

Mbere y’iri sahuranwa rya FT, n’ubwo amashyaka amwe n’amwe yari asanzwe afite ibibazo, ubu noneho amenshi arageragejwe. Nibe na Padiri THOMAS wabigendeye kure rugikubita! FT yanze kumutumira kubera ko bangana, kimwe n’uko FT yatinye kwegera NKIKO ushinzwe bene ibi bibazo by’ubufatanye n’andi mashyaka muri FDU, ahubwo akajya kwihererana ba BUKEYE azi neza ko hagati ya BUKEYE na NKIKO hari mo amakimbirane amaze igihe kirekire. Kugendera nkana ku bibazo biri mu yandi mashyaka, uvuga ko ushaka kuyabumbira hamwe, ubwo bumwe bwashoboka bute? Umunyapolitiki nk’uyu FT utigira ku mateka ye mabi yageza iki ku bantu? Abashyira mu gaciro nimwirinde kuba ba BIRUKANKAMUBIHITA buhumyi, mwikomereze ibikorwa ibyanyu, kubera ko byibuze muzi neza ibikorwa mu maze mo igihe n’umusaruro ushimishije mwageze ho, kandi mukaba mushobora no kubikomeza mubibyaza umusaruro mwinshi kurusha ho, aho  guta igihe cyanyu, murangazwa n’iyi nkubiri ya FT.

Mbwirabumva!

Icyitonderwa:

Iyi nkuru yatangajwe na Le Prophete
Inonosorwa na Mamadou Kouyate

Izindi Nkuru Bijyanye:

 
 

Friday, February 21, 2014

RWANDA: NTA MUGAMBI MUBISHA UGIHIRA KAGAME NA BAHEZANGUNI BE BIBUMBIYE MURI FPR

Inkuru ya Ngendahayo Damien
Ikazeiwacu.unblog.fr
Tariki ya 19 Gashyantare 2014
 
Abanyarwanda bamaze kumenyera ko FPR icura imishinga iyita ngo ni iyo kuzamura abaturage, nyamara hashira igihe gito ugasanga ahubwo iyo mishinga aba ari imigambi mibisha yo kurimbura abanyarwanda. Uyu munsi ntituzinduwe no kuvuga ku mishinga ya FPR, kubera ko twayivuzeho ku buryo huhagije mu nkuru zahise, ahubwo turagira ngo tubagezeho itohoza tumaze iminsi dukora k’umushinga wa FPR, yari yakoranye na Gen. Prof. Pasteur Mupenzi Jean de la paix.
 
RDF mu mwiherero, Gen yari kuyobora RDF2
RDF mu mwiherero, Gen Mupenzi yari kuyobora RDF2
 
Uyu mushinga waje nk’icyaduka ngo wari uwo gushinga umutwe w’ingabo wagombaga gutera u Rwanda, ukaba kandi wari kuba ushyigikiwe na bamwe mu banyapolitiki basanzwe bakorera politiki hanze y’igihugu. Mu bagaragaye cyane ku nyandiko y’uwo mushinga kandi baniyemereye ku maradiyo ko bari mu biganiro na Mupenzi ni nka Gen Emmanuel Habyalimana uyobora CNR-Intwari na DR Gasana Anastase uyobora PRM-Abasangizi.
Dukurikije ubushakashatsi twakoze, twibaza niba koko abanyarwanda bazigera bagira abanyapolitiki babakunda, usanga buri gihe politiki yarahindutse nk’akarima ko gushaka amahaho, ku buryo bwihuse. Nonese FPR iri ku butegetsi irimbura abanyarwanda, abari muri opozisiyo nabo ntushobora kumenya aho bashaka kuganisha igihugu!
 
Tugarutse rero k’umugambi mubisha wa Paul Kagame na FPR wo gushinga umutwe w’ingabo, GEN. MUPENZI J. DE LA PAIX, niwe wari kuba kizigenza akabifashwamo na Diaspora yo muri Zambiya, by’umwihariko, Mupenzi yagombaga gukorana na RODRIGUERWAKA, n’umunyemari witwa Sylver n’itorero rye. Gen. Prof. Dr. Pasteur MUPENZI J.de la Paix (BINGWA), warufitiye urukundo nk’urwa bihehe imbaga nyarwanda, ubu aracyafungiye muri gereza ya Zambiya, aho agikurikiranwa n’inzego z’iperereza ku mikorere ye idafututse, ariko igaragarira ushishoza.
 
Gen. BINGWA, abenshi batazi mu by’ukuri icyamugenzaga n’umugambi we, yateye urujijo rwinshi mu banyarwanda, niyo mpamvu itohoza Ikaze Iwacu yakoze rishyira ahagaragara uko uwo mugambi wari upanze, kugira ngo hato hatazagira ugwa mu ruzi arwita ikiziba. Ntitujya mu mateka ahubwo,turibanda ku migambi ya Mupenzi yuzuye ubugome nku bwa shebuja PAUL KAGAME.
 
Nyuma y’aho afungiwe ku Karubanda i Butare, ku mabwiriza y’umukuru w’igihugu cy’u Rwanda, kuko yamuteguraga kumufasha kuzasenya amashyaka arwanya ubutegetsi bwa Kigali, by’umwihariko FDLR, Mupenzi Jean De la Paix yatangiye gutegurwa neza, yigishwa uko azakora akazi ke igihe azaba amaze gufungurwa. Amaze gufungurwa, yahawe ipeti rya Gen. de brigade na leta ya Kagame yoherezwa muri M23, kuba umwe mu bayobozi bayo, ngaho aho yakuye ayo mapeti akoresha arindagiza abatagira gahunda. Tubibutse ko mw’ikinamico yahise mu makuru mu Rwanda, bavuze ko Mupenzi n’abandi 2 bacitse gereza, nyamara cyari ikinyoma cyambaye ubusa.
 
Umuntu wavuganye n’Ikaze Iwacu, tutari butangaze amazina ye kubera impamvu z’umutekano we, yavuganye na Mupenzi ataratabwa muri yombi maze amwibwirira neza uko byagenze. Mupenzi yagize ati: « umunsi umwe haje abantu muri gereza bansaba ko nakorana na leta, nkayifasha kuyobora urugamba rwa M23. Nabanje kubyanga, nyuma bambwira ko ntazigera mfungurwa ninkomeza kwanga; nabonye bikomeye ndemera ».
 
imfungwa mu Rwanda
imfungwa mu Rwanda
 
Mupenzi akimara kwemera, akazi, yararekuwe ahabwa amapeti ya Brig. Gen. maze yoherezwa muri Congo n’abandi 2 bari kumwe muri gereza. Mupenzi avuga ko ngo akigera muri Congo yashoboye gucikira muri Uganda ngo ajyana n’abasirikari 200 avuga ko ari bo abereye Gen. Twakomeje itohoza dusanga n’ibi ari ikinyoma, ahubwo twavumbuye ko izo yita ingabo ze ari aba Mayi Mayi bashyizweho na RDF, bakaba bafite icyicaro gikuru i KAREMI, MU BURASIRAZUBA BW’AMAJYEPFO YA CONGO. Kuko Mupenzi ntashobora gusobanura ukuntu izo ngabo ze zari Uganda zaba zarageze i Karemi. Amakuru Ikaze Iwacu ikesha inzego z’umutekano za Zambiya avuga ko Mupenzi atashoboye gusobanura inzira izo ngabo zaciye ngo zigere mu birindiro zirimo I Karemi, abura ibisobanuro akarimangatanya, ahubwo akavuga ngo ingabo ze ahura nazo gake cyane.
 
Gen BINGWA, yahagurutse ahawe gahunda, n’amabwiriza, yo gukoresha ububingwa bwe bwose kugeza igihe yigaruriye amwe mu mashyaka adafashe, agashinga igisirikare, kigomba gufashwa na leta ya Kigali n’ukuvuga ko cyari kuba RDF2, hanyuma yamara kuyobokwa nayo mashyaka yose azi neza ko ntacyo yageraho adafite igisirikare, akamwizera hanyuma, akayata mu gashumi akayashyira shebuja Kagame, mw’ikinamico y’imishyikirano yari gukorwa kugira ngo KAGAME na FPR ngo batazashyikirana na rimwe na FDLR.
 
Ibi bigaragaza uburyo Paul Kagame atinya FDLR, kuko ayo mabwiriza Mupenzi yayahawe, nyuma yuko ananiwe kwakirwa muri FDLR, aho yari afite umugambi wo kumara abayobozi bakuru ba FDLR, IGIHE YARI KUBA YEMEREWE KUJYAMO. Ibyo nibyo bitamuhiriye bahita bakoresha plan B yo gushinga RDF2.
 
DORE UKO BYATEGURWAGA NUKO BYARI KUGERWAHO
 
Gen.MUPENZI, yagombaga gukora ihuriro ry’amashyaka, nkuko biri gukorwa na FDLR, na PS Imberakuri,…..akabigeraho yemeza abo banyepolitike ko afite ingabo. Ibyo yari yabitangiye murabizi, kandi yari yatangiye kubigeraho, nta wabihakana aho amashyaka atagira ubushishozi buhagije yari yemeye gufatanya na gen. MUPENZI, wuzuye ibinyoma tutirengagije ko amwe muri ayo mashyaka harimo ayashinzwe na Kagame ubwe, andi akagura abayoboke bayo, na bamwe mu bayobozi bayo, hanyuma mu gihe FDLR isaba ko habaho imishyikirano, Gen. MUPENZI yagendaga yiyita umu FDLR, aho anyuze hose kugira ngo yigarurire icyizere cy’abanyarwanda bihebye bategereje uwabacyura.
 
Muri propaganda ye ntiyiyitiriye FDLR gusa, kuko yagendaga anasaba abantu ngo bamufashe kuko, FDLR /FOCA nayo yamuyobotse ko aje nk’umucunguzi, ikaba yaramuhaye n’ingabo, ndetse ko n’ingabo za RUD urunana, nazo zemeye kuyoborwa nawe, kandi akaba ashyigikiwe n’ibihugu by’ibihangange (U.S.A, FRANCE, CHINE). Yavugaga kandi ko afite izindi ngabo ngo ziri hafi y’ u Rwanda mu birunga ziteguye gutera u Rwanda isaha kwisaha. Yavugaga kandi ko afite n’ubushobozi bwo gushaka n’abacanshuro.
 
EX-FAR
EX-FAR
 
MUPENZI nyuma yo kwigarurira abantu ku buryo bwihuse, aho yanyuraga hose, yagombaga gusiga ashinze igisirikare, akahasiga abayobozi. Ari muri Zambiya yasobanuriye abo bahuye uko igisirikari cye cyari kuba giteye. Yihereranye bamwe mu banyarwanda maze arababwira ati: « Turi kureba uburyo twavugana na EX-FAR Major Rwagakinga na Ngayaberura, aba bashobora kuba baba muri Zambia, tukaba twarangije no kubona ama numero yabo, tukaganira nkabahuza n’abankuriye, kugira ngo tubahe amapeti, hanyuma bayobore abasirikare bari bushakwe hano muri Zambiya, icyo dukeneye suko bajya mw’ishyamba ahubwo nuko tuzabakoresha mu gihe cy’imishyikirano.
 
Ahubwo dore uko tugomba gukorana na ZAMBIYA HARI AMAFARANGA, turabaha amafaranga ahagije bacuruze kuva ku bakuru b’amabatayo kugeza kubo hasi, hanyuma buri kwezi bajye bashyira amafaranga aho agomba kugera, ariko hakabaho network ihoraho n’ibukuru, hanyuma ingabo ziri mw’ishyamba akaba ari zo zizatera amahanga akitambika, hanyuma agasaba KAGAME ko bashyikirana. Izo ngabo rero akaba ari cyo gihe zizakenerwa” (Aya makuru ni amajwi yafashwe n’umwe mu bari aho Mupenzi yarimo asobanura iby’umugambi we, baje gufatanwa bagafunganwa, none mu minsi mike akaba ari we uzamushinja mu nkiko za zambiya).
 
Icyo rero umuntu yakwibaza n’iki: aya mafaranga Mupenzi yavugaga yagombaga gucururizwa muri Zambiya yari kuva he? Ese icyo gisirikare giteye gutyo hari aho cyabayeho ku isi? Ese abanyapolitike bakoranaga na Bingwa uwabaha igihugu bakibasha mu gihe bafite ingabo n’umugaba wazo nka BINGWA? N’ibindi bibazo byinshi twakwibaza, twifuza ko abo banyapolitiki bakwiye kugira ubutwari bagasobanurira abanyarwanda uko bari gushyira mu bikorwa uyu mugambi. Banyarwanda mwese ngiyo tactique ya Gen. Mupenzi Jean de la Paix, alias Bingwa.
 
NI BANDE BAKORANA NA GEN. MUPENZI?
 
Mu rwego rwo kwigarurira abanyarwanda bo muri Zambiya, Gen Mupenzi yababwiye ko akorana na Gen. Emmanuel HABYARIMANA, Gen. KABILIGI, Gen. MUSARE, Gen. MUDACUMURA, RWAKA Theobald, ishyaka FDU – INKINGI, ANASTASE GASANA, PPR IMENA, RNC. Abo nibo yabashije gushyira ahagaragara igihe yaganiraga na bamwe mu banyarwanda batuye mu gihugu cya Zambiya, aho yavugaga amwe mu mazina akerekana n’ubutumwa bumwe na bumwe kuri e-mail ye, ari yo: (johnmugisha2300@gmail.com) yagiye yandikirana nabo twavuze haruguru ukuyemo, MUDACUMURA, KABIRIGI, MUSARE, bo ngo bavuganaga ku buryo budasanzwe atashatse gushyira ahagaragara.
 
Gen Emmanuel Habyalimana
Gen Emmanuel Habyalimana
 
MISSION ya Gen. BINGWA nyirizina, ikaba yari iyo gusenya amashyaka yose ya opposition, hakoreshejwe amayeri yo gushinga CFCR, akavuga ko na FDLR irimo kuko afite n’abasirikare bayo bahagije abasigaye batsimbaraye ari abakoze genocide, hanyuma agatera u Rwanda akoresheje abasirikare yahawe na Kagame, hanyuma u Rwanda barusaba gushyikirana rukemera gushyikirana na CFCR, hanyuma andi mashyaka agasigara nkaho ari intagondwa cyangwa agahatirwa kujya mu mishyikirano nk’indorerezi, ubwo FPR na Kagame bagashyikirana n’ingabo zabo n’abanyepolitike babo, n’ukuvuga ngo hari kuba imishyikirano isekeje pe!
 
KWANGISHA ABENEGIHUGU IMPUNZI Z’ABANYARWANDA
 
Ikindi cyari kigamijwe mu mugambi wa Gen Mupenzi kwari ukwangisha abenegihugu impunzi aho ziri hose babifashijwemo no gutera ubwoba ibihugu bicumbikiye izo mpunzi, kandi na diaspora iba yarabategurije ikabacengerera, akaba ari nayo mpamvu harimo isano hagati y’ifatwa rya BINGWA hamwe na RODRIGUE, umukozi wa DMI muri Zambiya, akaba ari nawe mukuru wa diaspora, bigaragaza ko ntacyo diaspora iba itakoze, kugeza ubwo ari yo yinjiza abasirikare ba KAGAME muri Zambiya, bagakoresha uko bashoboye bakabahisha mu makiliziya y’abapantecote ari nayo nzira bakoresha bacamo impunzi ibice, bagakoresha ibihuha byangisha abantu abandi, abakristu badashikamye bagacikamo ibice byinshi.
 
GUKORESHA AMADINI MU KAZI KO KUNEKA IMPUNZI
 
Nkuko tubigezwaho na bamwe bashijoje mu by’icikamo ry’amatorero y’abapantekote b’abanyarwanda muri Zambiya, uhereye ku ryabaye mw’itorero ryabimburiye ayandi, ari ryo HOLY TEMPLE ASSEMBLY OF GOD, kugeza ku ryashinzwe mu byumweru bibiri bishize, ryo rije ari simusiga, ryashinzwe n’umugabo witwa Sylver uvuka I Gitarama, mu cyahoze ari commune Nyamabuye, secteur Gatenzi, uzwi ko muri Zambia ari we wasimbuye uwitwa ABDUL SIMWAYA, mu kuba ikigega cy’imari ikoreshwa na FPR na DM, zambia, akaba ari we n’umugore we bagenera ingengo y’imari y’ibikorwa bya Kigali muri Zambia.
 
Abana b'impunzi z'abanyarwanda mu misa i Lusaka
Abana b’impunzi z’abanyarwanda mu misa i Lusaka
 
Twabamenyesha ko uriya Abdul Simwaya ubu wambuwe passport ya Zambiya, kubera ko yaba yarabonye ubwenegihugu yiyita umunyekongo kandi ari umuyarwanda. Ni nawe mu by’ukuri washinze DMI yo muri Zambiya, kandi akaba anayikuriye; ubu ariko yareze ubutegetsi bwa Zambiya ngo bumusubize passport ye, ikirego cye kiracyari mu nkiko!
 
Amakuru Ikaze Iwacu ikesha umwe mu ba maneko ba DMI muri Zambiya avuga ko ishingwa ry’iryo dini rishya ryari rijyanye neza n’ibikorwa bya Gen Mupenzi, kubera ko yari guhita ahakomereza akazi ke k’ubupasiteri, akajya abwiriza ubutumwa, kandi ngo yari kuba afatanyije n’abamurinda 2, kugeza uyu munsi baburiwe irengero, kubera ko batari kubasha guhisha MUPENZI, bakoresheje andi matorero bari barimo, kuko ibikorwa byabo ntibari kubikora neza mu gihe batari bakarangije gushinnga iryo torero.
 
Nibwo abambari ba Gen. PASTEUR MUPENZI, bagiye kwa PASTEUR SHUKURU uzwiho kuba ashakisha abayoboke mu y’andi matorero akoresheje ifaranga, akaba azwiho no gucamo amatorero ibice akaba anakekwaho no kuba abitumwa na FPR, bamusaba ko Gen MUPENZI yakwakirwa nka Pasteur, hanyuma yamara kwemererwa akahava byihuse akajya gukomeza umurimo we MW’ITORERO RYE NA SYLVER, akihishamo, agakomeza imirimo ye nta nkomyi, aho yishyira akizana, kuko riyobowe numwe mu ba Pasteur baturutse I Kigali bahembwa na Sylver, akanabakingira ikibaba mu nzira zose, kuko afite ibyangombwa bimwemerera kuba muri Zambiya, akaba ari nayo mpamvu banabanje kuyobya amarari.
 
MUPENZI ajya kuri uwo PASTEUR SHUKURU, banabonanye, bakaganira bihagije, bagiraga ngo bige uburyo Sylveri yazahisha abantu 9 bahagurutse I Kigali, berekeza Zambiya bayobowe n’uwitwa MARABE Donatien, bakekwaho kuba baratumwe na DMI kuroga abarokotse jenoside bari muri Zambiya, nkuko tubigezwaho, numwe mu bakozi ba DMI ukambitse mu Burundi.
 
KWIYEGEREZA UMUFASHA W’UMUKURU W’IMPUNZI
 
Iyi mikorere ya Sylveri na Gen Mupenzi yeteguwe kera ku buryo nta wari gukeka ko ari gahunda idasanzwe, kuko hari harateguwe uburyo bwose bikingira ikibaba ku buryo nta wabakeka, bakaba barabanje kwiyegereza umufasha w’uhagarariye impunzi muri Zambiya Dr Egide KAZUBA, akayoboka icyo cyaduka cy’idini ngambanira mbaga, bakamukura mw’itorero yasengeragamo rya Pasteur ATANAZI, ari naho Sylveri yasengeraga.
Impamvu yo kwiyegereza muka Egide akaba ari ukugira ngo, hatazagira ubakeka, kuko byoroshye no kuba bagirana imigenderanire na Egide, banyuze ku mugore we. Banyarwanda muba muri Zambia murabe maso ngaho aho GEN. MUPENZI, RODRIGUE, Sylveri, DIASPORA, CFCR, KAGAME na FPR bahuriye. Bari kubagambanarira mu gihe mwe musinziriye barabagwa gitumo.
 
URUPFU RWA NYAKWIGENDERA COL PATRICK KAREGEYA NO KWIHAKANA UBUNYARWANDA
 
Tubibutse ko Gen MUPENZI BINGWA, yafashwe avuye kuzana abantu babiri kumupaka wa Zambiya na Malawi, bakekwaho kuba baragize uruhare m’urupfu rwa nyakwigendera Col Patrick Karegeya, kubera ko Mupenzi yabiganiriye n’abafatanywe nawe. Amakuru Ikaze Iwacu ikesha umwe mu bakora mu iperereza wabajije umusore witwa Kamana Pascal na mugenzi we bafatanywe na Gen. Mupenzi, avuga ko igihe bicaga Karegeya Mupenzi nawe yari muri Afurika y’epfo kandi yari yarabonanye na Karegeya na bagenzibe, aho bamwemereye ko yashyira mu ngabo zabo iza RNC zigera kuri 60 ZITOREZA MURI SUWAZILANDI.
 
Gen Mupenzi Jean De la paix
Gen Mupenzi Jean De la paix
 
Twabamenyesha kandi ko Gen Mupenzi akimara gutabwa muri yombi yahise yihakana abari bamuyobotse bafatanywe nawe muri Zambiya, ngo yageze imbere y’ubutegetsi avuga ko atabazi, ko atari umunyarwanda, yahise azamura passport y’Ubuganda, irimo amazina ya Mugisha John Peace, n’ikinyarwanda yahise akihakana maze ubu jenerali abushyira hasi, yihindura umucuruzi ngo w’ibitenge. Nyamara abari bafunganywe nawe bafunguwe nyuma y’iminsi ine batabawe n’amafoto ya Mupenzi yagiye asohoka ku mbuga za Internet, n’Ikaze Iwacu irimo, yerekana uwo ari we.
 
Ibya gen Mupenzi n’urusobe, ariko tuzakomeza kubakurikiranira ibye. Amakuru agera ku Ikaze Iwacu aturutse mu bakozi ba DMI i Kampala, avuga ko igihe impunzi z’abanyarwanda zigaragambyaga i Lusaka zikanga guhura n’intumwa z’u Rwanda zari zije kubahatira gufata passports, ngo muri FPR bahise barakara cyane, bafata icyemezo ko nta ntumwa ya leta izongera kujya gusebera muri Zambiya, ariko ko ngo izo mpunzi zigomba kuzahabwa isomo rikomeye nkuko babigenje muri Congo ndetse nahandi hatandukanye.
 
Baca umugani mu kinyarwanda ngo « imana irebera imbwa ntihumbya », FPR yohereje Gen Mupenzi ngo agirire nabi impunzi, none dore nawe aramanjiriwe. FPR irongeye irasebye!!!! Nyamara igihe kirageze ko FPR iha abanyarwanda amahoro, batari bayigarukana ngo bayivudukane ubutareba inyuma!

France: Réaction aux déclarations du Sieur Dupaquier


Par KARWERA SpérancieMaster en Sciences Sociales-Option genre et développementAuteure d’une étude sur les violences faites aux femmes (dont les violences sexuelles)Adresse:  12, Rue du Général de Gaulle, 95520 Osny,
Téléphone: 06 60 72 85 71
Email: kares.uwera@gmail.com

Paris, 20 Février 2014
 
DE L’INITIATION SEXUELLE AU RWANDA

Les questions portant sur la sexualité au Rwanda, demeurent un sujet tabou si bien que l’on n’a pas suffisamment d’études scientifiques qui traitent de la matière et qui permettraient d’avancer une position aussi tranchée que celle émise par Jean François Dupaquier par exemple.

Au niveau de la famille et de la société rwandaise, le sexe et tout ce qui s’y rapporte ne fait pas objet d’abondante littérature.

Les affirmations gratuites du journaliste français, Jean-François Dupaquier, intervenant comme témoin non assermenté lors du procès de Pascal Simbikangwa, le 10 février 2014, appellent de ma part la réaction suivante que je voudrais partager avec mes compatriotes rwandais et les amis du Rwanda.

Selon l’auteur précité, au Rwanda "violer une Tutsi était un rite d’initiation chez les jeunes Hutu". Cette déclaration dénote d’une méconnaissance des réalités rwandaises, mais surtout elle est de nature à jeter un discrédit sur l’ensemble d’un peuple. 

Je réagis en tant que rwandaise et en tant que mère surtout, car j’ai le devoir de transmettre à ma progéniture les valeurs culturelles rwandaises. 

Je n’ai aucune prétention de détenir toutes les clés de cette culture, mais j’ai été formatée selon l’éducation de base reçue de mes parents et de la société rwandaise. Jamais, je n’ai entendu avancer une telle hypothèse d’initiation sexuelle des garçons hutu sur les filles tutsi. Je crois tout simplement que cela ne peut être possible dans un Rwanda où il n’y avait pas de démarcation territoriale entre les ethnies.
Et sur le plan démographique, une telle affirmation reviendrait à faire croire que dans les zones où il n’y avait pas de tutsi, les garçons hutu de ces régions étaient condamnés à ne jamais connaître de relations sexuelle, faute d’initiation ! C’est une aberration.


INITIATION A LA VIE

Au Rwanda, et en général dans toute l’Afrique, l’enfant appartient à sa famille nucléaire, à la famille élargie et enfin à la société, et chacun a le devoir de s’impliquer dans la bonne éducation de cet enfant, qu’il soit fille ou garçon. De la même manière que l’adulte a le devoir d’exemplarité vis-à-vis de l’enfant, il a aussi un droit de regard sur le comportement de cet enfant, qu’il soit le sien ou celui du voisin. Il n’est pas rare de voir un voisin administrer une raclée à l’enfant d’autrui qu’il a trouvé en flagrant délit. 

L’avènement des structures modernes ont bouleversé nos vies et mœurs, mais il demeure établi que l’éducation de l’enfant en tant que membre du groupe incombe d’abord à cette communauté qui commence par sa famille restreinte.

Je ne voudrais pas trop m’attarder sur les domaines d’intervention des adultes dans l’éducation de l’enfant, mais je signalerais simplement que sur la colline, qui correspond au village ailleurs dans les autres pays africains, les adultes veillent à la bonne marche de la communauté en commençant dans la famille. Les valeurs de base que les parents transmettent aux jeunes, c’est le respect des adultes, le respect mutuel entre égaux, la protection de l’environnement, la protection des animaux surtout ceux qui représentaient les totems du clan et l’observation des lois du clan ainsi que les lois coutumières. 

Plus tard, lorsque le droit a été codifié avec l’arrivée du colonisateur et des religions musulmane et chrétienne, on apprend au tout jeune le strict respect des lois et règlements, cela passe par les dix commandements de Dieu et les décrets de l’Etat.

Dans le parcours de mon pays le Rwanda, l’école est venue renforcer l’appartenance de l’enfant à un groupe, mais les règles du jeu n’ont pas changé : on y apprend à se respecter et à observer les lois, qu’elles émanent de l’église ou de la République.

INITIATION SEXUELLE

S’agissant de l’initiation sexuelle, il faut faire remarquer que ce domaine est resté tabou jusqu’à nos jours. Jamais les parents n’en parlaient, du moins en direct avec leurs enfants. Ceux qui ont eu le privilège de fréquenter l’école n’étaient pas plus avancés non plus car là bas aussi c’était le tabou complet et tout ce qui avait trait au sexe était plutôt pris dans un sens caricatural. Cependant, les jeunes étaient appelés à l’exercice de leur sexualité dans le respect de l’autre. On nous a initiés publiquement aux travaux champêtres, à la bonne tenue de la maison familiale mais jamais à la sexualité. 

Néanmoins, les mamans, les tantes, les grandes sœurs, avaient et ont toujours le rôle de conseillère des filles que l’on prépare à la puberté. Les pères veillent quant à eux à transmettre au garçon les valeurs qui feront d’eux les hommes de demain, c'est-à-dire les dominateurs ! Mais cette ébauche d’éducation sexuelle prend plutôt la forme de l’interdit vis-à-vis des filles. Il leur était demandé de se présenter au mariage en étant vierges et en ayant accompli certaines transformations de leurs clitoris dans le but bien compris de satisfaire l’appétit sexuel de l’homme. Le regard de la société était très sévère envers les filles (femmes) que l’on voulait parfaites au service des hommes. Il était honteux et inadmissible d’avoir une fille mère dans une famille. 

C’est pourquoi, dès l’apparition des premières règles, les filles étaient informées que le moindre contact sexuel avec un garçon pouvait la conduire à la catastrophe.

Les filles qui attrapaient une grossesse en dehors du mariage étaient alors bannies de la société et on allait les jeter dans la forêt ou on les exilait sur les îles des grands lacs que compte le pays. Personne ne se souciait de savoir qui était l’auteur de la grossesse de la fille. Le plus souvent d’ailleurs, c’était un membre proche de la famille qui était responsable. On pourrait me demander comment les garçons s’initiaient à la sexualité ! C’est en général au sein de la famille élargie car la femme mariée appartenait toujours au clan. Ces pratiques prévalaient des années avant l’arrivée de la colonisation qui a codifié les relations entre les membres du groupe.

Affirmer que les jeunes adolescents hutu s’exerçaient sexuellement sur les filles tutsi en les violant, relève de l’imaginaire et du fantasme, car il y a beaucoup de conceptions erronées qui accompagnent la sexualité des femmes rwandaises, en tentant de les différencier sur base ethnique alors que ce que je viens de décrire plus haut se passait indépendamment des ethnies qui partagent jusqu’à ce jour les mêmes comportements culturels et sociaux.

Aussi, jusqu’à date, il n’existe pas d'étude scientifique sur laquelle le journaliste Jean François Dupaquier se soit référé pour nous convaincre du bien fondé de son assertion qui est une injure grave contre la communauté hutu et qui sème la division au sein de la société rwandaise. Cela rejoint les théories selon lesquelles les Hutu sont nés « génocidaires » et qu’il y aurait un gêne de génocide dans leur sang. 

On ne peut non plus passer sous silence la 2ème partie des allégations de Dupaquier, celle qui veut que les filles Tutsi n'étaient pas vierges au mariage du fait d'avoir été utilisées à ces rites. Si Dupaquier jette l'opprobre sur les Hutu qui, soit disant, s'initiaient à la sexualité sur les filles Tutsi, il agit de même avec les filles Tutsi.

"Les filles Tutsi vivaient dans la peur du viol, nombreuses parmi elles ne parvenaient pas vierges au mariage", ose affirmer Monsieur Dupaquier. Certes, depuis le déclenchement de la guerre au Rwanda, en octobre 1990, les femmes rwandaises ont payé un lourd tribut, car certaines ont été effectivement violées. Mais toujours est-il que jusqu’à ce jour, il n’existe pas d’enquête approfondie pour connaître l’ampleur de ce phénomène, présenté comme arme de guerre. Et il est déplorable que ces crimes se

soient prolongés jusque dans les camps des réfugiés hutu à l’Est de la République Démocratique du Congo et que jusqu’à ce jour, il n’existe pas des mécanismes d’enquête pour établir les responsabilités et poursuivre, devant une cour pénale, les auteurs de ces viols massifs qui ont visé aussi nos sœurs congolaises.

Si Monsieur Dupaquier voulait être crédible, il devrait s’émouvoir de tous ces maux et surtout montrer où il a lu et entendu, dans quelle recherche il a appris que les filles Tutsies non vierges l'étaient par le fait des Hutus qui les violaient lors des "rites initiatiques".

Une parenthèse à l’attention du lecteur, cette exigence de virginité lors du mariage n’était plus de mise, la société rwandaise ayant fort évolué avec le droit colonial.

Ce genre de théorie véhiculée par Dupaquier et les autres « experts autoproclamés » sur les questions rwandaises est inadmissible et constitue une insulte contre tout un peuple, une insulte contre mon peuple: le peuple rwandais toutes ethnies confondues. C’est pourquoi, je me suis proposée de vous donner la présente contribution. 

Je reste à votre disposition pour toute information supplémentaire.

Source: DHR

Rwanda: FDU-Inkingi yahaye Rukokoma ruswa y’ibihumbi bitanu by’amayero!

Inkuru dukesha KAZUNGU NYIRINKWAYA
Yatangajwe na le Prophete.fr

Tariki ya 21 Gashyantare 2014 

Mu kwezi gushize nahuriye na Bwana KAZUNGU NYIRINKWAYA mu kabari kari mu mugi wa LIEGE mu Bubiligi. Mu kanya gato abandi banyarwanda barahageze, twese dutangira gusesengura ibya politiki, n’imyitwarire y’abanyamashyaka bari muri opposition hano hanze.

Bwana KAZUNGU yarihanukiriye ati: “Ibya FDU nimubireke, ntabwo iramara amezi atatu ibyayo bidasigaye ari amateka gusa.” Kubera ko nari mpari ndi umurwanashyaka wa FDU, byatumye mwotsa igitutu, twese hamwe dushyuha imitwe, turatongana karahava hafi yo kutwirukana muri ako kabari. Njye numvishaga KAZUNGU ko afitiye ishyari FDU, ko arakajwe n’uko ba HABIMANA bari bamaze kumwirukana mw’ishyakaryabo, PPR-IMENA.

Yahise anturumburira ijisho rye ryari rimaze gutukura.  Nibwo yihanukiriye ati : "FDU YANYU MURATA KO IKOMEYE KANDI IJEGEJEGA, YARANGIJE KUGURISHWA KERAAAAA...!”. Yongera ho ati : “UBU FPR NIYO ICUNGA IBYANYU KUVA HASI KUGERA HEJURU!".

Ubushyamirane bwarakomeje, abonye tugiye kumutesha umutwe aradukangisha ngo : “MURASHAKA KO MBEREKA GIHAMYA ? Yahise asosora agafoto mu mufuka we, agakubita kuri comptoir yo muri ako kabari, mbese nk’ukina amakarita. Iyo foto twarayirwaniye ahubwo yariducikiye mu ntoki tutarayireba.

Kuri iyo foto hariho RUKOKOMA arimo yakira amafranga, intumwa za FDU zari zatumwe kumushyikiriza ayo mafaranga zirimo kuyamuhereza.  Bwana KAZUNGU yadusobanuriye ko ayo mafaranga yatanzwe (5000 Euros) yakusanyijwe n’abayoboke ba FDU bo mu Bubiligi.

Nk’uko bigaragara kuri ako gafoto izo ntumwa za FDU ni abataximani babiri bitwa: LADISLAS na STRATON. Twabajije KAZUNGU igihe ibyo byabereye, n’uko yabimenye, adusobanurira agira ati : “Kubera ko muri iyo minsi ishyaka ryacu naryo ryiteguraga kujya kwandikishwa mu Rwanda, PPR-IMENA na RDI-Rwanda Rwiza ya RUKOKOMA, twari twarakoranye amanama y’uko tuzakorana mu Rwanda, n’uburyo tuzitwara kuri FPR mu nzira yo kwandikisha amashyaka yacu. Kuberako twari tunazi ko muri FDU hari igice kiyobowe na Joseph BUKEYE cyashakaga ko ishyaka ryandikwa, n’ubwo Kongere bakoze umwaka ushize yari yarabyamaganiye kure, twe twari tuzi ko uwo mugambi BUKEYE akiwufite bwihishwa, cyane cyane ko muri urwo rwego yagiranaga imishyikirano ya bwihishwa natwe na RUKOKOMA.”

Nahise numva ko igihe BUKEYE yari muri izo gahunda abandi bayobozi ba FDU batabizi, aribwo yitabaje ikipe imuri inyuma ya FDU mu Bubiligi (Comite Regional de Belgique). KAZUNGU yatubwiye ko, icyo gihe STRATON na LADISLAS bahaga RUKOKOMA izo noti, bamubwiye ko ayo mafranga yavuye muri fundraising yabaye by’umwihariko kugira ngo bagenere Rukokoma amafranga azamufasha ageze mu Rwanda. Ngo ni impamba ahawe na FDU.

Maze kumenya icyo kintu nararakaye cyane, nibuka ukuntu BUKEYE n’iyo ikipe ye baduhoza ho induru ngo amafranga yo kuriha ba avocats ba Madamu INGABIRE yarabuze, ariko bakabona mu kanya k’ubusa ibihumbi bitanu byo guha RUKOKOMA, bafatanya mu bugambanyi bwo kujyana ishyaka mu byo KONGERE yaryo yamaganye k’umugaragaro. Kubera ko iyo mpamba yari iyo kugira ngo Rukokoma azafatanye na BONIFASI TWAGIRIMANA, Umuyobozi wa FDU wungirije w’agateganyo, kubahiriza ibyo FPR ishaka, bandikisha ishyaka FDU, we na BUKEYE bakarijyana mu kwaha kwa FPR, kandi Kongre  ya FDU yarabyamaganye.

Ngicyo ikibazo na n’ubu kirimo gukurikirana FDU, gisobanura impamvu BONIFASI TWAGIRIMANA yavuguruje itangazo rya NKIKO NSENGIMANA, byose bikuruwe na RUKOKOMA ufite mission yahawe na FPR yo gusenya FDU, bityo abo RUKOKOMA na BUKEYE bita intagondwa bakarivamo, FDU igasigara ari icyo gice cya BUKEYE, bakandikisha ishyaka, bagafatanya na FPR mu kwereka amahanga ko nta opposition igihari.

Hari abemeza ko iyo ngo yaba ariyo condition KAGAME yahaye BUKEYE na BONIFASI kugira ngo afungure Madamu INGABIRE.

Umuntu akaba yakwibaza ati : “Ese BUKEYE na BONIFASI nibamara kwisenyera ishyaka, ni iyihe garantie bafite ko KAGAME yazubahiriza ayo masezerano, cyane cyane ko we azaba amaze kugera k’umugambi we wo gusenya ishyaka rya mbere rya opposition ryari rimubangamiye? Ni ryari KAGAME yigeze yubahiriza amasezerano asinyanye n’uwo ariwe wese?”

Twabajije KAZUNGU uko we yabyinjiyemo, adusobanurira ko icyo gihe atari yagashwanye na ba HABIMANA ko iyo migambi bari bayifatanyije na RUKOKOMA na BUKEYE bwihishwa. Yongeye ho ati:  “Ndetse ni nanjye icyo gihe wari utwaye RUKOKOMA mu modoka yanjye mujyanye ku kibuga cy’indege Zaventem, agiye guherekeza KARANGWA SEMUSHI, ku buryo ubwo LADISLAS na STRATONI bazanye iyo mpamba bise iya FDU kuri RDI, nanjye nari mpari nkafata n’aka gafoto mberetse k’urwibutso.”

Ibi bintu byatumye nsobanukirwa neza n’impamvu y’aya makimbirane ari mw’ishyaka ryacu FDU, bituma nsuzuma uburyo BUKEYE n’isakoshi ye, MICHELI NIYIBIZI, babyitabiriye, na n’ubu bakaba bagikomeje kwigomeka ku mabwiriza bahawe n’ishyaka biturutse muri KONGERE yabaye mu kwezi kwa Karindwi 2013, BUKEYE agaca inyuma, agasaba BONIFASI uri i KIGALI kuvuguruza k’umugaragaro NKIKO, nyuma na NKIKO akabisohora byose kuri Radio Itahuka.

Ubu njye ikinshishikaje ni ukumenya niba ibyo bihumbi bitanu by’amayero FDU yahaye RUKOKOMA yarabisubije kubera ko atakigiye mu Rwanda. Biranashoboka kandi ko ubwo RUKOKOMA yafataga ibyo bihumbi, yari anazi neza ko atakigiye mu Rwanda, ariko akabyikubitira i poche! N’ubwo NKIKO na we atari miseke igoroye, ariko imitwe ya BUKEYE muri FDU yitwaje ubucuti bw’umwihariko afitanye na Madamu INGABIRE (niko hanze aha bivugwa) niyo igiye gutuma ishyaka ryacu rigera iwa Ndabaga.

Ni ah’abatabazi, naho ubundi ni ugutangira gucukura imva....!